PSIHOTERAPIJA
  • home
  • Anksioznost
    • O anksioznosti
    • Simptomi anksioznosti
    • Vrste anksioznosti
    • Kako prevazići anksioznost?
  • Napad panike
    • Simptomi napada panike
    • Objašnjenje simptoma napada panike
    • Napad panike - iskustvo
    • 3 koraka za oslobađanje od paničnih napada
  • Razvoj
    • Manipulacije u vezama
    • O usamljenosti
  • Blog

Da li previše razmišljate?

29/5/2017

Comments

 
Picture
Da li previše razmišljate? Iza toga često stoji problem sa donošenjem odluka. Različiti su razlozi zbog kojih je nekome teško da donese odluku: neko se plaši da ne pogreši, neko se plaši da kad jednom preseče izgubiće sigurnost koju ima i više neće moći nazad. 
Ima onih koji u nedogled odlažu odluke i tako imaju iluziju da još uvek imaju izbor, da nisu presekli. Ali to je uvek iluzija jer i kad se dvoumimo, pa nam je teško da se odlučimo i na kraju ne donesemo nikakvu odluku - i to je nekakva odluka: odluka da se odreknemo se moći odlučivanja o svom životu i ima svoje posledice. 
 Neko previše razmišlja jer se plaši uspeha, tj. onoga što bi bile posledice uspeha: pojavila bi se konkurencija, zavist, morao bi stalno da se dokazuje, kad-tad doživeo bi i neuspeh ... Hteo bi da se unapred osigura od ovakvih posledica, što je nemoguće – neprijatnosti su sastavni deo života. Negativne stvari čovek mora prvo da nauči da podnosi a onda i da iz njih izvuče i dobre strane. 
Strah od greške tera osobu da previše razmišlja, pokušava da sve uradi savršeno; a perfekcionizmom se brani od stida ili krivice koja bi se javila ako bi pogrešila (“Trebalo je da znam“ “Morala sam bolje“). 
Efektno rešenje za previše razmišljanja je: dajte sebi rok, razuman ali kratak. I testirajte realnost: pokušajte sa rešenjem koje nije savršeno ali je dovoljno dobro. Dovoljno dobro rešenje radi posao iako nije savršeno; štedi vreme, energiju i živce a često otkrijemo da je efekat isti kao kod savršenih rešenja za kojima tragamo.
Comments

Promene

26/5/2017

Comments

 
Picture
Super je imati autentično samopouzdanje, hrabrost, volju ili lakoću komunikacije ali šta ako neku od ovih veština nemaš?
Za početak učiš imitacijom – radiš ono što radi neko ko tu osobinu ima. Obrati pažnju na to kako ta osoba izgleda, kako hoda, kako je obučena, kako sedi, kakav telesni stav ima, kako drži ramena a kako glavu, kako komunicira. Pokušaj da se staviš u njen položaj (ali bukvalno), da je odglumiš i da zamisliš kako je to biti ta uspešna ili hrabra osoba ... Kako se ona oseća, šta govori sebi?
Promena ponašanja nije dovoljna za dubinsku izgradnju osobina, ali jeste njen sastavni deo. Sama promena položaja i pokreta tela – čini da se drugačije osećaš. Probaj, možda ti se i svidi.
​Fake it till you make it.
Comments

Postavljanje granica

5/5/2017

Comments

 
Picture
Nekada nije lako reći: Ne. Nije lako postaviti granice ili ući u sukob sa nekim ko nas loše tretira. Razlozi tome mogu biti mnogobrojni: strah od posledica, mnogo volimo da budemo dobri, osećamo krivicu kad ispoljimo agresiju, nećemo da se zameramo, plašimo se da izgubimo ljubav te osobe ... Tako onda radimo stvari koje ne želimo, nekad i za ljude za koje ne želimo. A nikome nismo dužni da: dajemo svoje vreme, radimo umesto njega ili trpimo uvrede.
Kad postavimo zdrave granice šaljemo poziv drugima da i oni to urade. A ako se neko oseća loše zato što se mi postaramo za sebe – to je do njega i to nema veze sa nama. Mada oni koji žele da ruše tuđe granice će upravo činiti da se ovako osećamo; pokušaće da nas ucenjuju, izazovu krivicu ili čak napadnu i obezvređuju. Tek tada ne treba ustuknuti jer je pred vama manipulator. Svako je na neku manipulaciju osetljiv, na nešto se “peca“. Oni koji stalno prelaze tuđe granice iskorišćavaju druge tako što im nađu slabu tačku. Npr. neko je slab na krivicu pa će mu stalno prebacivati i tako manipulisati, neko je slab na slabost pa će se prikazivati nesposobnim i čekati da se sažale; neko ima slabo samopoštovanje pa će mu manipulator u početku laskati a posle tražiti usluge. 
Odbijanjem nećemo biti zli, već postavljanjem granica činimo uslugu sebi (jer se brinemo za sebe) a činimo uslugu i onom ko pokuša da ih krši jer uči važnu lekciju da tako u životu više ne može (bar ne sa nama).
I da, postavljanje granica može da bude kreativan izazov, pustite mašti na volju da nađete sopstveni stil, onaj koji vama najviše odgovara: “Neću“ “NE!“ “Neka hvala“ “Mrš“ “Nisam zainetesovana“ “Hvala, dovđenja“. Recite ne u stilu koji vama najviše odgovara: pristojno ili bezobrazno ili sa osmehom. A ako ispred sebe imate bezobraznu sirovinu, morate komunicirati na nivou koji je njemu dostupan – tad je nepristojan gest jedino efikasno sredstvo asertivne komunikacije.
Comments

    Categories

    All
    Anksioznost
    Emocionalni Problemi
    Greške
    Idealizacija
    Intimnost
    Kreativnost
    Ljubav
    Mehanizmi Odbrane
    Opraštanje
    Projekcija
    Razvoj
    Volja
    Zaljubljenost
    Zavist

    Archives

    January 2018
    May 2017
    April 2017
    March 2017
    February 2017
    January 2017
    December 2016
    November 2016
    October 2016
    September 2016

  • home
  • Anksioznost
    • O anksioznosti
    • Simptomi anksioznosti
    • Vrste anksioznosti
    • Kako prevazići anksioznost?
  • Napad panike
    • Simptomi napada panike
    • Objašnjenje simptoma napada panike
    • Napad panike - iskustvo
    • 3 koraka za oslobađanje od paničnih napada
  • Razvoj
    • Manipulacije u vezama
    • O usamljenosti
  • Blog